Pukla je cev u podrumu, lift se zaustavio između spratova ili je primećeno oštećenje fasade. Stanari tada najčešće imaju isto pitanje: da li upravnik mora odmah da organizuje intervenciju ili se problem rešava kroz planirano održavanje?

Odgovor zavisi od opasnosti koju kvar predstavlja i posledica koje odlaganje može da izazove. Razumevanje ove razlike pomaže stambenoj zajednici da zaštiti ljude i imovinu, pravilno odredi prioritete i odgovorno raspolaže novcem.
Hitna intervencija služi otklanjanju neposredne opasnosti, dok redovno održavanje čuva funkcionalnost zgrade i sprečava nastanak većih problema.
Šta se smatra hitnom intervencijom?
Hitne intervencije preduzimaju se kada je neophodno bez odlaganja zaštititi ljude i imovinu i obezbediti sigurnost zgrade, njenih instalacija i opreme.
Primeri su:
- oslobađanje osoba iz zaglavljene kabine lifta;
- zaustavljanje nekontrolisanog isticanja vode nakon pucanja instalacije;
- odgušivanje kanalizacije uz uklanjanje izlivnog sadržaja i dezinfekciju;
- obezbeđivanje prostora ispod delova fasade, krova ili ledenica koji mogu da padnu;
- otklanjanje neposredne opasnosti od požara;
- intervencija na krovu kada prodor vode ugrožava elektroinstalacije.

Ove primere navodi i zvanični portal o stanovanju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Hitnost se ne određuje samo prema nazivu kvara. Na primer, trag ranijeg prokišnjavanja i voda koja trenutno prodire do električnog ormara zahtevaju različito postupanje. Zato u prijavi treba opisati šta se upravo dešava, a procenu potrebnih radova prepustiti stručnom licu.
Da li upravnik ima rok od 48 časova da reaguje?
Mere se preduzimaju odmah po saznanju. Član 59. Zakona predviđa najkasnije 48 časova samo ako iz objektivnih razloga ranije postupanje nije moguće. To nije redovan period čekanja, niti opšti rok za završetak kompletne sanacije. Zakonska obaveza odnosi se na preduzimanje odgovarajućih mera i angažovanje organizacije koja izvodi potrebne radove. Zakon o stanovanju i održavanju zgrada, član 59.
U praksi se najpre zaustavlja opasnost: obezbeđuje prostor, zaustavlja izlivanje ili isključuje nebezbedna oprema. Trajna popravka može zahtevati dodatne radove. Neophodne mere zaštite ne odlažu se do narednog sastanka stanara.
Šta spada u redovno održavanje?
Izraz „redovno održavanje“ najčešće označava tekuće održavanje: preglede, servisiranje, manje popravke i preventivne mere kojima se zgrada održava upotrebljivom i bezbednom.
To obuhvata, na primer:
- čišćenje ulaza, stepeništa i zajedničkih prostorija;
- zamenu sijalica i popravku zajedničke rasvete;
- redovno servisiranje liftova;
- čišćenje oluka i slivnika;
- popravku brava i okova;
- krečenje zajedničkih prostorija;
- dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju prema odgovarajućim propisima.
Tekuće održavanje ne znači da svaki kvar može dugo da čeka. Postoje i prioritetne popravke čije odlaganje povećava opasnost ili štetu. Vrsta i dinamika radova određuju se prema stanju zgrade i propisima. Pravilnik o tekućem i investicionom održavanju, čl. 6–8.
Gde je granica prema investicionom održavanju?
Investiciono održavanje obuhvata radove kojima se poboljšavaju karakteristike postojećih elemenata zgrade, na primer njihovom zamenom kvalitetnijim i dugotrajnijim elementima. Obnova krova ili modernizacija lifta mogu pripadati ovoj kategoriji, zavisno od konkretnog obima radova.
Upravnik predlaže program održavanja na osnovu provere stanja zgrade, sa prioritetima, rokovima i procenom troškova. Zato je moguće da jedna havarija zahteva hitnu zaštitnu meru, a zatim zasebno planiranu obimniju obnovu. Pravilnik o održavanju zgrada, čl. 2–5.
Kako stanari treba da prijave hitan problem?
Kada primetite kvar koji može ugroziti ljude ili izazvati štetu:
- Odmah obavestite upravnika. Kod neposredne opasnosti pozovite i odgovarajuću hitnu ili dežurnu službu.
- Navedite tačnu lokaciju i posledice. Recite adresu, ulaz, sprat i da li ima zarobljenih osoba, izlivanja vode, dima ili delova koji otpadaju.
- Fotografišite samo ako je bezbedno. Fotografija može pomoći proceni, ali ne treba da odloži poziv.
- Ne pokušavajte rizične popravke. Oslobađanje iz lifta, radove na električnim instalacijama i uklanjanje nestabilnih delova prepustite stručnim službama.
- Sačuvajte podatke o prijavi. Vreme poziva, poruka i opis problema olakšavaju praćenje intervencije.
Profesionalni upravnik ima obavezu da prima i evidentira prijave svakog dana, tokom 24 časa, i obezbeđuje izvršenje hitnih intervencija. Zakon, član 53.
Koja pravila važe u Novom Sadu?
Gradska odluka o kućnom redu propisuje vreme odmora:
- radnim danima: od 16 do 18 i od 23 do 5 časova narednog dana;
- vikendom: od 16 do 18 i od 23 do 7 časova narednog dana.
Za određene novogodišnje datume postoje posebni izuzeci.
Građevinski, zanatski i instalaterski radovi ne izvode se u vreme odmora, osim u slučaju havarije i potrebe za hitnom intervencijom. Pucanje cevi, dakle, ne čeka završetak kućnog reda.
Stanar koji izvodi radove prethodno obaveštava upravnika i na vidnom mestu ističe obaveštenje o početku, vrsti i trajanju radova. Ako je za radove zakonom potrebno odobrenje, dužan je da ga priloži. Sama najava ne zamenjuje potrebno odobrenje. Odluka o opštim pravilima kućnog reda u Novom Sadu, čl. 5 i 12.

Ko plaća intervenciju i održavanje?
Troškovi hitnih intervencija finansiraju se iz sredstava stambene zajednice bez obzira na njihovu prvobitnu namenu. Međutim, mesto na kojem se kvar vidi ne određuje automatski ko konačno snosi trošak: potrebno je utvrditi da li je uzrok na zajedničkom delu ili delu koji pripada pojedinačnom vlasniku, kao i eventualnu odgovornost za oštećenje. Zakon, čl. 60, 65 i 67.
Novi Sad ima posebnu odluku o minimalnim izdvajanjima za tekuće i investiciono održavanje. Predviđeno je godišnje usklađivanje iznosa aktom Gradskog veća, pa pri izradi budžeta treba proveriti poslednje važeće usklađivanje.
Propisani minimum nije garancija da će pokriti stvarne potrebe zgrade. Plan izdvajanja treba povezati sa stanjem objekta i predstojećim radovima. Gradska odluka o minimalnim izdvajanjima za održavanje.
Dobro upravljanje počinje pre havarije
Preporučujemo da svaka zgrada ima jasno istaknute kontakte za prijavu kvarova, pregled planiranih radova i evidenciju obavljenih intervencija. Korisno je i da stanari znaju kome prijavljuju problem van uobičajenog radnog vremena.
Profesionalno upravljanje povezuje pravovremenu reakciju sa planskim održavanjem. Redovni pregledi, razumljiv budžet i dobra komunikacija pomažu da se problemi prepoznaju ranije, a odluke donose na osnovu stvarnih potreba zgrade.
Želite jasniji plan održavanja i pouzdaniju organizaciju intervencija? Obratite nam se da razgovaramo o potrebama vaše stambene zajednice u Novom Sadu.